U okviru manifestacije „Dani Karađoz-begove medrese“, a kojom se ispraća 381. generacija maturanata i maturantica, održan je još jedan program. Naime, u konferencijskoj sali „Hadži Esad Kojić“ u ponedjeljak, 9. februara 2026. godine, upriličeno je uručenje restauriranih rukopisa Karađoz-begove medrese. Rukopisi su, zahvaljujući uposlenicima Gazi Husrev-begove biblioteke, restaurirani i digitalizovani, te vraćeni Karađoz-begovoj medresi, koja je i vlasnik tih značajnih rukopisa.
„Danas, gledajući ove restaurirane stranice, mi ne vidimo samo prošlost. Mi vidimo kontinuitet. Vidimo da smo baštinici civilizacije koja je znanje stavljala na najviše mjesto. Želim iskazati veliku zahvalnost uposlenicima Gazi Husrev-begove biblioteke, koju su nam pomogli u ovom procesu. Vratiti društvu tekst koji je počeo blijediti znači vratiti glas autora koji je preselio prije nekoliko stoljeća. Vi niste samo tehnički spasili papir, vi ste spasili misao koja se nalazi u ovim djelima“ – poručio je mr. Suad Mujakić, direktor Karađoz-begove medrese.
Katalošku obradu i konzervaciju uradili su mr. art. Madžida Smajkić, viši konzervator i mr. Emrah Seljaci, orijentalist. Oni su, uz mr. Dženana Handžića, direktora Gazi Husrev-begove medrese, i govorili o sprovedenom procesu.
„Mi ovim činom želimo pokazati kako se pravilno treba odnositi prema rukopisima i šta mi od njih možemo napraviti. Ovo je jedan početak i ovo je jedno ohrabrenje svima nama da nastavimo u ovom tonu. Predmeti nose energiju ljudi koji su se bavili njima. Svaki put ovi rukopisi bude upravo ove emocije i asocijacije koje su povezane s tim predmetima. Drago nam je da smo danas došli u Mostar i da smo došli sa ovim poklonima koje vam vraćamo u biblioteku na čuvanje i dalju upotrebu“ – kazao je mr. Handžić.
Nakon procesa konzervacije i restauracije, rukopisi su digitalizirani, čime je omogućena njihova dostupnost bez dodatnog fizičkog opterećenja originala.
„Prema dosadašnjim saznanjima, među rukopisima koji su danas predstavljeni nalaze se i primjerci iz privatne biblioteke muftije Mustafe Sidki Karabega, kao i knjige koje su pripadale njegovom sinu Ali Rizi Karabegu, koje je njihov potomak darovao biblioteci Karađoz-begove medrese. Posebnu vrijednost ovim knjigama daje činjenica da su i otac i sin bili muderisi ove medrese. Njihova konzervacija predstavlja nastavak brige o jednoj intelektualnoj i duhovnoj ostavštini koja je duboko vezana za historiju Mostara i ove institucije“ – istakla je mr. Madžida Smajkić, viši konzervator u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
O kojim rukopisima je sve riječ, prisutne je upoznao mr. Emrah Seljaci, orijentalist.
Tashil al-Wuşūl je kraća rasprava o pojmovima u arapskom jeziku. Napisao je Sejfullah Proho na arapskom jeziku. Tahqiq al-Farq Bi-Ramihi Bayna ‘Ilm al-Ğins wa Ismihi djelo je autora Muḥammada al-Ġawharīja, napisano je na arapskom jeziku, a tiče se arapskog jezikoslovlja.
Kitāb-i inšā-yi luzūm-i ‘āmm je zbirka pisama, obrazaca i službenih isprava na osmansko-turskom jeziku, od nepoznatog autora. Djelo prepisao Yaḥyā b. Muḥammad, 1. muharrema 1234/21. oktobra 1818. godine.
Mağmū’a je zbirka poezije, dova i bilješki, na arapskom, bosanskom i osmansko-turskom jeziku. Medžmua potječe s početka 20. stoljeća, a prepisao ju je Hamzić Ali-hodža, sin Ali-hodže iz kadiluka Glamoč, 8. zul-hidždžeta 1321/25. februara 1904. godine.
Pored ovih rukopisa, tu su i rukopisi iz određenih mushafa, a raspoređeni po džuzovima.
Saradnja Karađoz-begove medrese i Gazi Husrev-begove biblioteke počela je 2021. godine, kada je izvršen preliminarni uvid u stanje bibliotečke građe, s ciljem procjene njenog fizičkog stanja i identifikacije potreba za zaštitom. Ta saradnja posebno je aktivirana juna 2022. godine, kada su uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke, zajedno sa mr. Lejlom Mušić, bibliotekarkom u Karađoz-begovoj medresi, izvršili detaljan pregled rukopisa i odabir prioritetnih primjeraka za konzervaciju i restauraciju.
Nakon cjelokupnog procesa, u okviru ovogodišnjih “Dana Karađoz-begove medrese” predstavljeni su ovi restaurirani rukopisi javnosti.
No, na ovom se neće zaustaviti saradnja ove dvije značajne institucije. Uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke već sada započinju restauraciju novopreuzetih rukopisa i dokumenata iz naše biblioteke, te ćemo njihovom prezentovanju javnosti prisustvovati u nekom narednom periodu, ako Bog da.
Programu su prisustvovali direktori i predstavnici biblioteka u gradu Mostaru, a kojima je Karađoz-begova medresa uručila svojevrsnu monogorafiju “Stoljeća pod kupolom znanja”, autora mr. Seida Eminovića, dugogodišnjeg profesora i direktora Medrese.
Foto: Mirnes Džino