U atriju Karađoz-begove medrese je u četvrtak, 28. septembra 22023. godine, održano drugo po redu predavanje za ovogodišnju sezonu ciklusa predavanja „Poslanik, a.s., u priči“. Predavač ovog puta bio je Mustafa-efendija Jelovac, autor mevludā „Ašk bosanski“ i „Kuća odabranih“.
Kroz izbor ovakvog gosta za predavača željelo se ukazati na značaj mevludskog teksta koji na našim prostorima živi već stoljećima, a kroz koji je iskazana posebna ljubav prema našem Poslaniku, a.s. Uz to su se svi prisutni mogli upoznati i sa jednim od živućih autora mevluda, čije odlomke je prelijepo učio Arnel-efendija Demirović, imam, hatib i muallim džemata Musalla.
„Ljubav se definiše kao naklonost, snažan osjećaj, privrženost, bliskost, pripadnost. Naklonost, odnosno ljubav, Uzvišenog Allaha prema Njegovom posljednjem, najodabranijem, Poslaniku iščitavamo iz 21. ajeta sure El-Enbija u kojem nam kazuje da je on, Muhammed, a.s., poslan kao milost svjetovima. Kruna te ljubavi je da Allah i meleki Njegovi donose salavat na Muhammed, a.s.. I mi kao vjernici smo pozvani da činimo isto, da učimo salavate. Svoju ljubav, privrženost, bliskost i odanost Poslaniku alejhisselam, pa tako i Allahu Uzvišenom, pripadnici njegova ummeta u neprebrojivim usmenim i pisanim predajama, svjedočanstvima i književnim djelima iskazuju već četrnaest stoljeća povijesti islama i muslimana. Ovo potvrđuje činjenicu da je čovjek koji voli u stalnoj potrebi za voljenim. Ta njegova ljubav ga mijenja sve dok ga ne osvoji. Neki od onih koje je osvojila ljubav prema Poslaniku, a.s., o toj ljubavi su progovorili u poetskoj formi. Stihom su opjevali najvažnije događaje i najsitnije detalje iz Poslanikovog, a.s., života, ali i najplemenitija i najuzvišenija osjećanja prema voljenome uzoru i učitelju. Jer, stih se najlakše pamti i bliži je srcu, duši i uhu slušaoca. Nije to hvala i isticanje, nego želja da kod čitaoca probudi osjećaj bliskosti i pripadnosti Allahu i Njegovu Poslaniku, a.s., te ojača njegovu sklonost prema svakom dobru“ – rekao je u uvodnom dijelu svog obraćanja efendija Jelovac.
On je, tokom svog obraćanja, ukazao i na to da su o Poslaniku, a.s., pjesnici počeli pisati još za njegovog života i da ta ljubav iskazana perom darovitih ljudi nije jenjavala sve do danas.
„Kada je u pitanju pisanje o Poslaniku, a.s., činjenica je da su o njemu i njegovim vrlinama muslimanski pjesnici počeli pisati još za vrijeme njegovog života. U kasnijim stoljećima razvojni tok pisanja o Poslaniku i njegovim vrlinama proširio se i na druge tradicije. Preko Osmanskog carstva došao je i na naše prostore. Za knjigu Bin Dihjeta, 'Et-Tenvir fi mevlidi-l-beširi-n-nezir', iz 1207. godine, možemo reći da je prvi pisani mevlud. Najpoznatije djelo u formi mevluda na turskom jeziku napisao je Sulejman Čelebi 1409. godine, pod naslovom „Vesiletun-nedžat“. Prvi cjeloviti mevlud na bosanskom jeziku objavljen je 1878. godine, a napisao ga je hafiz Salih Gašević. Ovo govori da mevlud kao književna vrsta živi više od 800, a na bosanskom jeziku 145 godina. Za to vrijeme nastalo je mnogo mevludskih tekstova velike raznolikosti stilova, izbora detalja i vrsta stihova. Ipak, prema prof. dr. Halidu Buliću mevlud kao književni žanr, kod nas, malo je spominjan i slabo opisivan u književnoj historiji, teoriji, pa i kritici – izvan vjerskih krugova. Stoga, mevlud, zahvaljujući raznovrsnosti formi, jedinstvenosti tematike, brojnosti, simboličkom značenju za publiku i posebnosti unutar književnosti zaslužuje ozbiljnu analizu, stručni opis i pravedan status među žanrovima kojima se odlikuje bošnjačka književnost“ – istakao je efendija Jelovac.
Na samom kraju svog izlaganja, efendija Jelovac je sve prisutne upoznao i sa svoja dva mevluda „Ašk bosanski“ i „Kuća odabranih“, približivši ih svima onima koji su te rebiu-l-evvelske noći bili dio lijepe priče o Poslaniku, a.s.
„U martu mjesecu 2013. godine štampan je moj prvi mevlud pod naslovom 'Ašk bosanski'. Veći dio tog mevluda sam napisao još kao učenik medrese. Druge dijelove sam pisao priređujući mevludske svečanosti i učeći mevlud sa svojim džematlijama i polaznicima mektebske pouke u džematima u kojima sam službovao. Na kraju sam to finalizirao sa slovom o šehidima Republike Bosne i Hercegovine. Držeći da je mevludski spjev jedinstven izraz odnosa i ljubavi spram Božijeg Miljenika, roba i poslanika Muhammed, a.s., i da je život i djelo tog najsavršenijeg stvorenog bića, pečata Poslanika, uzora, učitelja i putovođe, neponovljiva i jedinstvena priča na koju se tačka ne stavlja u knjizi, naslova 'Kuća odabranih', u izdanju Medžlisa Mostar, 2018. godine, pokušao sam opisati cijeli život našeg Poslanika Muhammeda alejhisselam, u formi mevluda. Kompletan taj mevlud je u skladu sa tradicijom pisanja i učenja mevluda i mevludskih spjevova na bosanskom jeziku. Za razliku od ostalih mevluda, 'Kuća odabranih' nudi literaturu na koju se referira, kada su pitanju događaji i historijski utvrđene činjenice, a u kojoj se može provjeriti tačnost i istinitost kazanog. Sastoji se od 30 cjelina, 114 dijelova, isto toliko mjesta na kojima se uči salavat što aludira na strukturu posljednje Božije Objave. Ima 23 mjesta na kojima se uči tekbir i ona simboliziraju godine objave Kur’ana Časnog. Broj od 8372 je ukupan broj stihova i on simbolizira Srebrenicu“ – zaključio je, svoje izlaganje, efendija Jelovac.
Naredno predavanje u sklopu ciklusa predavanja „Poslanik, a.s., u priči“ je u četvrtak, 5. oktobra 2023. godine, u atriju Karađoz-begove medrese, u 19.30 sati. Predavač je dr. hfz. Omar Nuhić, diplomant Karađoz-begove medrese.
Foto: Mirza Garib