U sklopu sadržaja tradicionalne manifestacije „Dani Karađoz-begove medrese“, sinoć je, 9. marta 2023. godine, u atriju Medrese održana „Književna večer o romanima Enesa Karića“.
Tokom programa predstavljeni su svi romani akademika Enesa Karića: „Pjesme divljih ptica“, „Jevrejsko groblje“, „Slučajno čovjek“, „Boje višnje“, „Bogovo roblje“, te putopisni esej s hadždža „Crni tulipan“.
Riječi dobrodošlice na još jedan sadržaj manifestacije „Dani Karađoz-begove medrese“ iskazao je profesor hafiz Aid Tulek, direktor Medrese.
„Velika mi je čast i zadovoljstvo izraziti vam toplu dobrodošlicu u ime kolektiva Karađoz-begove medrese i u svoje lično ime ovim povodom, a u predramazanskim danima, kada imamo priliku, ovakvim sadržajem, i duhovno se i intelektualno uzdići“ – rekao je direktor Karađoz-begove medrese.
O romanima akademika Karića govorili su: profesor Ismet Veladžić, magistrica hafiza Lejla Boškailo, književnik Hadžem Hajdarević, te sam autor.
„Punih 45 godina ja se znam sa akademikom Karićem, još od trenutka kada je on kao maturant Gazi Husrev-begove medrese i urednik đačkog lista 'Zemzem' donio svoje prve radove. Donio je jednu priču sa ramazanske prakse, koju je naš dugogodišnji urednik 'Preporoda' Aziz Kadribegović, u toj priči odmah prepoznao jedan vanserijski talenat mladog učenika, tada maturanta Medrese, Enesa Karića“ – prisjetio se, tokom svog izlaganja, prvog susreta sa akademikom Karićem i njegovih književnih početaka, profesor Ismet Veladžić, a koji je govorio i u ime Izdavačke kuće „Tugra“, koja kao izdavač stoji iz romana akademika Karića.
Svoja promišljanja o romanima profesora doktora Enesa Karića iznijela je i magistrica hafiza Lejla Boškailo, profesorica u Karađoz-begovoj medresi.
„U romanima akademika Enesa Karića sloboda i ograničenost slobode, zloupotreba slobode, nedostatak slobode – svi ti pojmovi su oni pojmovi pomoću kojih je pažljivo iskonstruirana gradacija životnosti, gradacija životne energije, koju će razni likovi Karićevih romana ograničiti svojim vlastitim ljudskim ograničenjima. I ta gradacija u romanu 'Bogovo roblje' doživljava svoje upotpunjenje. Ona je sada kompletirana i ona je kristalno jasna, što se posebno vidi na ekspresionističkim, ponekad čak i naturalističkim prikazima životnosti i spolnosti u romanu 'Bogovo roblje'“ – kazala je magistrica Boškailo.
Kao dugogodišnji prijatelj akademika Karića, te medresanski saputnik, književnik Hadžem Hajdarević je imao priliku romane svog prijatelja čitati još u rukopisu, te pratiti njihov put do danas.
„Ja s velikom radošću čitam sve ono što Enes Karič piše, još od njegovog prvog romana 'Pjesme divljih ptica', kada sam imao priliku da čitam roman u rukopisu, da ponešto mu sugerišem i bio sam oduševljen načinom na koji Enes Karić ostvaruje svoju naraciju. Sva četiri prva romana Enesa Karića tiču se rata. Rat je dominantna tema koja funkcionira u tim romanima. Enes Karić je iz prostora rata izašao tek u petom romanu, ali se tada rat nastavljao unutar čovjeka, u dijaloškim postavkama, u jednom sistemu koji je trebalo na jedan drugačiji način proživjeti“ – istakao je književnik Hajdarević.
Na kraju promocije riječ je imao i akademik Enes Karić, koji je pojasnio kako se zapravo počeo baviti književnošću i kako su prihvaćeni njegovi romani kod čitalaca.
„Ja sam najprije tu informaciju da pišem svoj prvi roman rekao jednom užem društvu. Naravno, pitali su me šta je razlog, a ja sam kazao da ne znam, to će ocijeniti kritika i čitateljstvo. Oni će ocijeniti hoće li to biti književna djela, ali nekako sam vidio da kad se napiše prijemčiv esej, onako iz duše i srca, onda to bude i prihvaćeno kod ljudi. Tako da sam se ja od 2009. godine posvetio pisanju romana i evo, svaki od ovih romana naišao je, hvala Bogu, na prilično dobar odziv čitateljstva. Ja svakodnevno primam određene poruke i pohvale za ono što sam uradio, tako da je to podstrek čovjeku da radi još više“ – rekao je akademik Karić.
Foto: Ahmed Šošić