U Karađoz-begovoj medresi je večeras, 19. decembra 2019. godine, promovisana knjiga „Izgubljena historija – trajno naslijeđe muslimanskih naučnika, mislilaca i umjetnika“ čiji autor je Michael Hamilton Morgan, a knjigu prevedenu na bosanski jezik ponudio je magistar Edin Mezit.

Promociju su organizovali Centar za napredne studije, Medžlis Islamske zajednice Mostar i Karađoz-begova medresa. 
Izdavač knjige je Centar za napredne studije koji je nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija posvećena sveobuhvatnom i održivom razvoju bh. društva utemeljenom na miru, pravdi, vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava. 

U ulozi promotora knjige „Izgubljena historija – trajno naslijeđe muslimanskih naučnika, mislilaca i umjetnika“ bili su njen prevodilac mr. Edin Mezit i profesor doktor Ahmet Alibašić sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i direktor Centra za napredne studije. 

Prevodilac knjige koja tretira muslimansko naslijeđe, te razmišljanja i promišljanja muslimanskih mislilaca, naučnika i umjetnika tokom svog obraćanja osvrnuo se na sami sadržaj knjige, te podsjetio mnogobrojne prisutne na sva ona tehnološka, naučna i mnoga druga dostignuća koja su potekla upravo od muslimana i iz islamskog svijeta. 

Prije prevođenja knjige „Izgubljena historija“ mr. Edin Mezit preveo je i knjigu „Nečasni savez“, također u izdanju Centra za napredne studije. 
Među prisutnima bili su mr. Salem ef. Dedović, muftija mostarski, profesor Ilham ef. Puce, savjetnik Muftije mostarskog za vjerska pitanja i obrazovanje, prof. hfz. Aid Tulek, direktor Karađoz-begove medrese, mr. Dino ef. Maksumić, glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar, kao i predsjednik našeg medžlisa Džafer Alić, te profesori Univerziteta „Džemal Bijedić“, profesori i učenici Karađoz-begove medrese. 

U knjizi „Izgubljena historija“ tretiraju se pitanja historije, prošlosti i sadašnjosti, ali i svega onoga što je i čime je islamski svijet doprinio napretku svijeta općenito:

„Za neke ljude je historija nevažna; oni vjeruju da su doživjeli kraj historije i stigli u novi, bezvremeni svijet brzine i napretka. Vjeruju da mogu savladati duboke strukture historije uz pomoć pukog bogatstva, moći i tehnologije. Oni često osjećaju da ne trebaju poštovati prošlost ili sebi mogu priuštiti da ne znaju ništa o njoj. Za druge, prošlost je tako aktuelna kao da se desila prije nekoliko trenutaka, ona je intenzivna i snažna, te prožima svaki aspekt njihovog života. Oni još nisu zavedeni snagom sadašnjosti. Za njih prošlost može izgledati veća od sadašnjosti i prečesto može biti izvor ljutnje, ogorčenosti i osvete. Oni neće stati dok ne isprave stvarne ili zamišljene nepravde i zločine iz prošlosti. Šta nam donosi budućnost kada je čovječanstvo tako podijeljeno oko historije i vremena? Postoji li treći način da se izgradi budućnost, način koji priznaje realnost sadašnjosti i vrijednost prošlosti?“

Svoja razmišljanja o ovim i sličnim pitanjima sa prisutnima u atriju Karađoz-begove medrese podijelio je profesor doktor Ahmet Alibašić. 
On se osvrnuo i na stanje muslimana danas, te predočio korake kojima bi muslimani ponovo mogli dostići određene uspjehe na raznim životnim poljima. 

Po završetku obraćanja promotora priliku da postave pitanja imali su svi prisutni, te se razgovaralo o mogućnostima napredovanja muslimana u svijetu, a posebno u BiH. 

Foto: Adin Junuzović i Hajrullah Ćeman