Učenjem salavata, skriveni od pogleda posjetilaca, koji su do posljednjeg mjesta ispunili veliku salu Narodnog pozorišta, hor učenika i svršenika Karađozbegove medrese počeo je Svečanu akademiju u povodu obilježavanja 450 godina postojanja ove odgojno – obrazovne institucije. Odabrani odlomak Kur΄ana proučio je hafiz Emin Tucović. Nakon toga uslijedio je kolaž program sastavljen od ilahija, odabranih tekstualnih prijelaza, salavata...
„...Ja,Muhammed - beg zaim, sin Ebu- Seadetov , zvani Karađozbeg, ovdašnji, iz Potoka iz Bijelog Polja kao akibetihajr insan, nijet sam sebi učinio da iz svoga halal mala, a svak je svoga mala gospodar, podignem džamiju u glavnoj čaršiji mostara...“ riječi su iz monodrame „Ja Muhammed- beg zaim“ autorice prof.Jasmine Demirović kojima je beg  (Džafer Alić) počeo svoj dio programa. Posjetioci su u nekoliko navrata njegovo kazivanje nagrađivali aplauzom.
Nakon kolažnog dijela programa i čitanja pristiglih čestitki, prisutnima u sali obratio se direktor medrese Šefko ef. Tinjak. Svoje izlaganje počeo je uvodnim tekstom vakufname Karađozbega i selamima koje je uputio prisutnima. Direktor Tinjak dotakao se historijata medrese, spomenuo neke od njenih istaknutih učenika i profesora poput Šejh Juje, Ibrahima Opijača, muftije Karabega, Džabića i drugih koji su proslavili ime medrese i njenog utemeljitelja širom bih i svijeta i ostavljajući  trajni trag u bogatoj povijesti grada Mostara i škole u kojoj su učili nauk. Ef. Tinjak se sa par riječi osvrnuo i na same uslove rada medrese danas zahvaljujući  svima koji su pomagali i pomažu medresu.
Nakon obraćanja direktora i proučene ilahije najavom u kojoj  je muftija mostarski poređen sa Šejh Jujom koji  se istakao i kao patriota koji je u najtežim treutcima bio uz svoj grad i svoj narod, uslijedilo je i njegovo obraćanje. Ističući svoje zadovoljstvo obilježavanjem ove godišnjice, muftija je rekao nešto više o samom Karađozbegu i njegovim zaslugama za razvoj Mostara , jer je jedan od najvećih vakifa a nadgledao je i gradnju samog Starog mosta. Muftija je govorio i o značaju medrese za cjelokupni kulturno-obrazovni ambijent Bosne i Hercegovine i njenih naroda. Posebno je istakao činjenicu da je Karađozbegova medresa uz Gazi Husrev - begovu najstarija u BiH.
Završivši svoje kazivanje muftija je dodijelio i zahvalnice istaknutim firmama i pojedincima koji su dalli svoj doprinos u radu i razvoju Karađozbegove medrese u proteklom periodu.
Vladi HNK, Muftijstvu mostarskom i Rijasetu Islamske zajednice u BiH, dodijeljene su plakete za pomoć i podršku iskazanu medresi. Zahvalnicu Vlade HNK primio je predsjednik Vlade gospodin Srećko Boras.
„Evropa ima dug prema islamu - islam ju je potaknuo na nauku i osnažio je kulturom, kao riznicom korisnog znanja“- kazao je u svom obraćanju reisu-l- ulema IZ u BiH dr. Mustafa ef. Cerić. Rekao je da Evropa mora imati na umu ono što je i Krleža rekao, da su „ neke najstarije škole ipak djelovale u Bosni pa kad slavimo nastajanje univerziteta oko isusovačkih školskih ustanova u Zagrebu, zašto bismo zaboravljali bosanske medrese koje su mnogo starije.“  Reis Cerić naglasio je da je važno biti u Mostaru povodom 450.godišnjice Karađozbegove medrese kako bismo se sjetili naših slavnih predaka, „koji su ovdje podizali džamije, medrese i biblioteke, koje su odredile način mišljenja, osjećanja i vjerovanja.“  Čestitajući ovaj jubilej direktoru, svim uposlenicima i učenicima posebno je iskazao svoju podršku mostarskom muftiji u povodu nedavnih događanja u Mostaru.
lahijom „ Rabba traži i uči“ u izvođenju hora učenika i svršenika medrese a pod vođstvom Edina Kmetaša završena je svečana akademija u povodu obilježavanja 450 godina Karađozbegove medrese. Akademiji je prisustvovao veliki broj zvaničnika i predstavnika vjerskog, političkog i kulturnog života Mostara, Kantona pa i Federacije BiH.
Izrazi lica prisutnih u odlasku nama na bini odavali su zadovoljstvo. Drago nam je ako smo sa ovom akademijom uljepšali barem jedno veče koje je možda trebalo biti obično, ako smo prisutne vratili, mislima, u stoljeća begova, istaknutih hajir sahibija koji su znali da je ono što se učini za svijet , za druge, trajno dobro dunjaluka i ahireta...Nadamo se da smo podstakli prisutne na činjenje stalnog dobra za potrebe svoje zajednice naročito mladih koji su na putevima sticanja znanja i da su hairli otišli svojim domovima ispunjenih srca.
Cjelokupni scenarij akademije potpisuje prof. Jasmina Demirović .
Tekst napisala: Harisa Alić