Karađoz-begova medresa Mostar

Od 1971. do 1979. bio je na dužnosti glavnog imama, te predsjednika Odbora IZ-e Mostar. Treba napomenuti da je od 1975. do 1979. godine, smrću tadašnjeg muftije Zafer ef. Bešlića, vršio i dužnost hercegovačkog muftije. Od 1. januara do 31. decembra 1979. godine, bio je imam za Sjevernu Ameriku, sa sjedištem u Torontu. Od 1. januara 1980. godine do danas, nalazi se na dužnosti muftije mostarskog.

Govori arapski jezik i služi se engleskim jezikom.

 U burnim vremenima 80. godina prošlog vijeka, biran je u najviša tijela IZ-e; starješinstvo, Vrhovni sabor, Glavni odbor Ilmijje i dr. U jednom mandatu bio je i predsjednik Udruženja islam. vjer. službenika – Ilmijje, a u prelaznom roku, nakon smjene dr-a Smajlovića, i v.d. predsjednika Starješinstva.

Preveo je sa arapskog na bosanski jezik knjige:

         - Filozofija islama od Mahmud Ebu el – Feid el – Menufi,

         - Islam i prirodne potrebe čovjeka (rasprava o islamskoj ishrani, odijevanju i stanovanju) od autora dr. Vedžih Zejnul- Abidin,

         - U okviru Rijasetovog projketa prijevoda  Fikh Es –Sunneh Sejida Es-Sabika, preveo poglavlje Talak,

         - Islamsko pravo (svevremena i sveprostorna aktuelnost islamskog prava) od dr. Jusufa Kardawi-a,

         - Halal i haram u islamu od dr. Jusufa Kardawi-a, koautor prijevoda zajedno sa Džemaludinom Latićem.

Sarađivao je u islamskim listovima i časopisima: Islamska misao, Glasnik, Takvim i Preporod.

Izbijanjem agresije na našu zemlju BiH, značajna je uloga muftije Smajkića u odbrani ovih prostora i stvaranju pretpostavki za očuvanje Bošnjaka i njihovog identiteta. Nakon prestanka ratnih dejstava, a svjestan koliko je  na ovim prostorima ugrožena vjera, maksimalno se založio da se u Mostaru otvori Karađoz-begova medresa, kao svjetionik znanja,  koji će obasjati svaki kutak Muftijstva i šireg područja BiH. Njegova je zasluga i za otvaranje Katedre islamske pedagoške akademije u Mostaru, na mostarskom univerzitetu.